Ovaj "ekološki atlas Vojvodine" veoma je značajan kao polazna osnova za sve strateške aktivnosti u prostoru, za planiranje i nalaženje kompromisa između pojedinih sektorskih interesa. U studiji su sa prostornog aspekta, na sveobuhvatan način, sagledana područja i lokaliteti degradirane životne sredine, zone negativnih uticaja i ugrožena područja.

"Prostor je ključni resurs za koji se svi borimo i koji je apsolutno deficitaran na teritoriji Vojvodine, gde je više od 70 odsto poljoprivrednih površina. Zato moramo racionalno da ga koristimo i čuvamo sa aspekta životne sredine, trezveno i bez suviše politikanstva, jer životna sredina predstavlja okvir za opstanak i nas samih i naše dece. I sve ono što negativno radimo životnoj sredini, radimo sebi i našoj deci, odnosno ne radi se to nekim biljkama i životinjama", izjavio je pokrajinski sekretar za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine dr Slobodan Puzović.

"Da bismo sagledali stanje životne sredine i da bismo preduzeli konkretne aktivnosti na sanaciji tog stanja i obezbeđivanju kvalitetnijeg života stanovništa, kako bismo izbegli sukob interesa sektorskih politika na istom prostoru u isto vreme, neophodno je da znamo kakvo je stanje životne sredine, kao jednog od osnovnih parametara u kom se sve dešava. To možemo samo kroz realizaciju ovakvih studija, kako bismo identifikovali i rangirali određene delove neke teritorije u prostoru", rekao je dr Puzović i dodao da se, na osnovu toga, pokreće pitanje prioriteta šta treba raditi dalje, kako sanirati probleme i kako degradirana područje dovesti u neki povoljan ekološki status, a očuvana zaštititi.

U izradi studije prošlo se kroz sve sektorske politike u Vojvodini: privreda, poljoprivreda, industrija, infrastruktura, turizam, vodoprivreda, šumarstvo...To je zatim stavljeno u korelaciju sa stanjem osnovnih parametara životne sredine: vode, vazduha, zemljišta, bio-sveta i na osnovu toga, primenom određenih indikatora, teritorija Pokrajine je rangirana u odnosu na kvalitet i ugroženost životne sredine. Studija je dala pet kategorija kvaliteta životne sredine - od područja koja su ocenjena kao najlošija sa izuzetno degradiranom životnom sredinom, do područja sa kvalitetnom životnom sredinom, odnosno ekološkim statusom tih područja.

Istakavši značaj učešća u izradi ove studije, direktor Zavoda za urbanizam Vojvodine Vladimir Zelenović je dodao da je završena i prva faza studije o industrijskim zonama u Vojvodini i studija o nerazvijenim područjima, odnosno nerazvijenim opštinama u istočnom Banatu. U svim dokumentima o prostornom planiranju, prema rečima Zelenovića, postoje određeni sukobi interesa. "Uglavnom, na jednoj strani su zaštitari prirode, a na drugoj oni koji ponegde žele da svoje pogone izgrade, nažalost, često i u zaštićenim prirodnim dobrima. Zato smo često u prilici da učestvujemo u rešavanju ovih pitanja i pravljenju kompromisa, da bi se zaštitilo prirodno dobro, ali i da bi se obezbedio održivi razvoj nekog kraja", rekao je Zelenović.

U stručnom delu, o postojećem stanju i sektorskim pritiscima govorile su mr Hristina Radovanović-Jovin i Tanja Topo, a prostornu diferencijaciju životne sredine koja je kategorizovana u pet nivoa, predstavila je dr Tamara Zelenović-Vasiljević, rukovodilac izrade studije. Za izradu dela o postojećem stanju životne sredine, korišćeno je više od devet miliona podataka o vazduhu, vodi i nepoljoprivrednom zemljištu u Vojvodini. Sem u Pančevu i Novom Sadu, vazduh u Vojvodini je čist. Problem je voda i, kako se čulo, stanje je ispod evropskih standarda. Za ovu oblast procenjeno je da je potrebno oko 5,5 milijardi evra, što je čak polovina procenjenih sredstava u zaštiti životne sredine. Analiza prikupljenih podataka, kad je reč o nepoljoprivrednom zemljištu, pokazala je da postoji određena kontaminacija u područjima oko industrijskih centara. Obrađeni su i podaci o uticaju sektorskih politika na životnu sredinu, od energetike do turizma.